Hasanaginica se vratila doma.Ta predivna ljubavna balada prevedena na pedesetak svjetskih jezika,balada koji su preveli jedan Goethe njemački mislilac i književnik,Puškin,Scott, oživjela se u subotu u svom Imotskom,nakon punih jedanaest godina.Te 2007. godine ondašnji glumci predvođeni sada pokojnim Ilijom Zovkom i Stipom Brečićem ,te Antom Šućurom,kojemu je u subotu bila i 16-ta izvedba Hasanaginicu izveli su na samom vrhu utvrde Topana koju su stoljećima držali turski osvajači. Imoćani su osjetili dah nekih davnih vremena,tamo između 1646. i 1649. godine ,kada je po predaji i nastala balada .Njihova Hasanaginica koja je ovaj kraj Dalmatinske zagore pokazala cijelom svijetu,vratila se među kamene imotske ulice i dvorišta.Bolji završetak ovogodišnjih 42. po redu Imotskih sila,nije se mogao ni zamisliti.
-Kada sam imenovana za ravnateljicu Pučkog otvorenog učilišta ,jedan od glavnih ciljeva bio mi je vratiti Hasanaginicu u Imotsko kulturno ljeto,imenovati je zaštitnim znakom Imotskih sila .Sve ljetne priredbe diljem naše Hrvatske otvaraju se djelima velikih svjetskim majstora, a eto mi Imoćani imamo svoje djelo,svoju Hasanaginicu i nju ćemo zaštititi.Ove godine bio je to sam jedan insert iz balade,a već slijedeće godine ona će biti u cijelom svom raskošnom izdanju.Reče ovo ravnateljica POU Imotski Ankica Jukić i dobi silan pljesak znatiželjnicima koji su napunili kamenite dvore don Ivana Turića .Dio koji su izveli imotski glumci, je dolazak Hasanage s bojišta i susret sa Hasanaginicom,bratom joj Pintorović begom i Hasanaginičinom majkom Umihanom.Izvrsne uloge odradili su već i profesionalci Ante Šućur/Hasanaga/ Umihana njegova majka /Marija Kukulj/,ali isto tako vrhunski i debitanti Božena Lončar/Hasanaginica i Bojan Vučković/Pintorović beg/.Talijanski opat Alberto Fortis 1774. godine došao je među ondašnje Morlake,potaknut željom da objasni ondašnjim kulturnim krugovima zapadne civilizacije, kako Morlaci nisu divlji i da nisu iza zida civilizacije,već da su plemeniti, da imaju svoju kulturu,a etički i ljudski superiorni su ondašnjem Zapadu.Upravo Fortisovo ime spomenuto je u kontekstu rasprave koja se vodila nakon izvođenja inserta Hasanaginice.Raspravu je predvodila profesorica sa Filozovskog fakulteta u Zagrebu Marina Protrka Štimec.
