27.10.06.
Dragi otačbeniče!
„… Projekt za uredjenje Suvaje već je ovamo te su i jedan dio Državnog prinosa poslali u Zadar neka uzmognu kroz ovu zimu sve spravit, kako bi radja odmah na proljeće započela. Dok se pak Suvaja ne uradi, o uredjenju voda u donjem polju ne može biti ni govora
Imotsko polje davalo je velike mogućnosti uzgoja raznih poljoprivrednih kultura. Međutim, ono nije bilo ni blizu iskorišteno u tu svrhu. Unaprjeđivanju poljoprivrede nije se moglo provesti zbog nepredvidivosti bujica i voda koje su plavile dio polja ostavljajući ga pod vodom dobar dio godine. Don Vergil Perić dobro je uvidio problem koji se mogao riješiti jedino obuzdavanjem Suvaje. U tom smislu napravljen je cijeli projekt kojega je on gurao i podupirao dugi niz godina u Saboru, koji je 1906. uz kraljevo odobrenje i ozakonjen. Radovi su započeli, ali se nikada nisu u potpunosti dovršili.
Od godine 1890. traže sredstva za isušivanje Imotskoga polja i uređenje korita rijeke Vrljike u svrhu bolje iskoristivosti poljoprivrednoga zemljišta, a istovremeno i uređenje rijeke Vrljike. Perićevo i Tripalovo nastojanje ostaje još dugo bez rezultata. Ono će se ipak realizirati, ali dosta kasnije.